Svakodnevna
uporaba sintetičkih hidratantnih krema sastavni je dio kozmetičkih navika
mnogih žena. Samo ime zavodi na krivi put, jer riječ „hidratantna krema"
upućuje na proizvod koji bi kožu trebao učiniti vlažnijom. No u stvarnosti, te
kreme su uglavnom – kradljivci vlage.
Naime,
takve kreme sadrže sintetičke humektante - kemikalije koje djeluju poput
magneta za vodu - privlačeći vlagu iz susjednih područja i držeći je nadomak
koži. One također na koži stvaraju tanki smolasti film s ciljem
kratkotrajnog zaustavljanja gubitka vlažnosti.
Nanošenjem
hidratantne kreme s umjetnim ovlaživačima, stvara se privremeni osjećaj
vlažnosti i svježine na koži. No, dugotrajna uporaba hidratantnih krema za lice
(i tijelo) zaravo će prouzročiti isušivanje kože, čineći tako više štete nego
koristi.
Hidratantne
kreme obično sadrže sljedeće sastojke:
voda,
oktil metoksicinamat, izoheksadekan, cink-oksid, glicerin, tokoferol acetat,
sukroza, policottonseedate, dimetikon kopoliol, stearet-21, stearet-2, cetilni
alkohol, stearilni alkohol, benilni alkohol, cl3-14 izoparafin, ciklometikon,
poliakrilamid, lauret-7, DEA-olet-3 fosfat, DM DM hidantoin, dinatrijev EDTA,
parfem, jodopropilil butilkarbamat, BHA, BHT
Oktil
metoksicinamat i cink-oksid su zaštita protiv sunčeve svjetlosti. Ti sastojci
su vrlo popularni u hidratantnim kremama za lice. Oba mogu uzrokovati
nadraženost kože.
Glicerin,
tehnički poznat kao glicerol, može biti životinjskog ili biljnog porijekla. To
je oblik alkohola koji se upotrebljava kao otapalo i humektant (magnet za
vodu). Proizvode s glicerinom koji ostaju na koži treba izbjegavati, jer
glicerin (srodan ostalim humektantima kao što su PEG spojevi) privlači vlagu iz
najbližeg i najobilnijeg izvora. Ako živite i/ili radite u suhoj okolini,
najbliži izvor vlage bit će vaša koža. Upotrebljava li ih se svakodnevno,
proizvodi s glicerinom će privući vlagu iz vaše kože, umjesto da ju ondje
zadrže.
Tokoferol acetat
je sintetički vitamin E koji se dodaje kao antioksidans. Nema dokaza da pomaže
u poboljšavanju stanja kože.
Sukroza je
šećer ili ekstrakt šećerne trske. Riječ je o alfa hidroksilnoj kiselini (AHA).
AHA kiseline mogu izazvati nadraženost kože i povećavati fotosenzitivnost kože.
Policottonseedate
je emolijent koji se dobiva iz ulja sjemenki pamuka.
Dimetikon
kopoliol je vodonepropusniji oblik dimetikona koji bolje prianja uz kožu i
kosu. To je polimer na bazi silikona, koji se upotrebljava kao regenerator u
proizvodima za njegu kose te kao zaštita za kožu. Ne smatra ga se toksičnim, no
nakon dugotrajnije uporabe koža može izgubiti sjaj. Ciklometikon je drugi
emolijent i otapalo na bazi silikona, koje se prvenstveno upotrebljava kako bi
proizvod osjetilima bio ugodniji.
Stearet-21
i stearet-2 su parafinski spojevi koji se upotrebljavaju kao emulgatori. Oni
čine dio veće skupine etoksiliranih alkohola koji su sami po sebi toksični i
potencijalno kancerogeni te mogu sadržavati kancerogeni 1,4-dioksan.
Cetilni
alkohol nije zapravo alkohol, nego emolijent i emulgator; riječ je o
parafinskoj tvari koja veoma nalikuje ljudskom sebumu. Često se rabi u
proizvodnji sintetičkog sebuma. Može uzrokovati osip. Stearilni alkohol često
se upotrebljava kao lubrikant za lakše nanošenje proizvoda. Čini se kako nije
toksičan, ali može prouzročiti blagu nadraženost kože.
Benilni
alkohol je također masni alkohol. Ima svojstva antioksidansa i može nadražiti
kožu.
C13-14
izoparafin je otapalo i lubrikant koji se dobiva od petroke-mikalija. Srodan je
tekućem parafinu i upotrebljava se kako bi proizvod lakše prianjao i nanosio se
na kožu, no može izazvati nadraženost i povećanu fotosenzitivnost kože.
Izoheksadekan je također izoparafin.
Poliakrilamid
se upotrebljava kako bi kožu učinio mekšom i ugodnijom stavljajući na nju
tanak sloj tvari nalik na plastiku.
Lauret-7.
Lauret spojevi se rabe kao emulgatori, a dobivaju se spajanjem etilen-oksida i
laurila. Mogu sadržavati kancerogeni 1,4-dioksan.
DEA-olet-3
fosfat je surfaktant i srodnik polietilen glikola (PEG). Proizvodi se
etoksilacijom i sam po sebi može biti kancerogen te može sadržavati kancerogeni
1,4-dioksan.
DMDM
hidantoin, ili diemetilol dimetil hidantoin, je konzervans topljiv u vodi koji
može djelovati kao sredstvo za oslobađanje formaldehida. Ne bi se smio spajati
s DEA-om, jer tako može nastati kancerogeni NDELA spoj. U visokom stupnju može
biti toksičan.
BHA, ili
butilirani hidroksianizol, je sintetički konzervans za koji je otkriveno da je kancerogen
za neke životinje. BHT, ili butilira ni hidroksitoulen, je drugi sintetički
konzervans koji može uzrokovati alergijske reakcije.
Dinatrijev
EDTA je konzervans koji onemogućuje nečistoćama kao što su metali da prouzroče
propadanje smjese. Općenito ga se ne smatra toksičnim ako je riječ o vanjskoj
uporabi, iako je moguća povišena osjetljivost.
Jodopropilil
butilkarbamat je konzervans i fungicid. Nadražuje kožu i mutagen je (sposoban
prouzročiti stanične mutacije).
Postoje
također neki dokazi da hidratantne kreme mogu učiniti kožu podložnijom
oštećivanju uzrokovanom djelovanjem sintetičkih deterdženata koji se
upotrebljavaju u mnogim proizvodima za njegu lica i tijela.
Dodatni oprez
preporučuje se kod upotrebe krema koje sadrže voćne ili AHA kiseline, koje
nikako ne treba koristiti svakodnevno jer mogu uzrokovati prerano starenje kože
kao i povećanu podložnost oštećenju uzrokovanom utjecajem ultraljubičastih
sunčevih zraka.